{"id":308,"date":"2025-01-10T17:21:05","date_gmt":"2025-01-10T16:21:05","guid":{"rendered":"https:\/\/croatiaembassy.orderofmalta.int\/?post_type=news&p=308"},"modified":"2025-01-29T12:06:35","modified_gmt":"2025-01-29T11:06:35","slug":"govor-velikog-mestra-fra-johna-dunlapa-diplomatskom-zboru-akreditiranom-pri-malteskom-redu","status":"publish","type":"news","link":"https:\/\/croatiaembassy.orderofmalta.int\/hr\/novosti\/govor-velikog-mestra-fra-johna-dunlapa-diplomatskom-zboru-akreditiranom-pri-malteskom-redu\/","title":{"rendered":"Govor Velikog Me\u0161tra Fra Johna Dunlapa diplomatskom zboru akreditiranom pri Malte\u0161kom Redu"},"featured_media":0,"menu_order":0,"template":"","class_list":["post-308","news","type-news","status-publish","hentry"],"acf":{"hidden_news":"no","evidence":"yes","focus_on":"no","breaking":"yes","news_cover":{"id":306,"url":"https:\/\/croatiaembassy.orderofmalta.int\/wp-content\/uploads\/sites\/50\/2025\/01\/NICU6208_1_1.jpg"},"news_content":"

Veliki Me\u0161tar fra John Dunlap danas je odr\u017eao audijenciju na po\u010detku godine s diplomatskim zborom akreditiranim pri Suverenom Vojnom Redu Malte. Ro\u010di\u0161te je odr\u017eano u vili Magistral u Rimu.<\/strong><\/p>\n

Nakon govora dekana diplomatskog zbora, veleposlanika Kameruna Antoinea Zange, Veliki me\u0161tar odr\u017eao je govor koji u nastavku prenosimo u cijelosti.<\/strong><\/p>\n

Gospodine dekane, ekselencije, dame i gospodo,<\/em><\/p>\n

Veliko mi je zadovoljstvo \u0161to vas danas mogu pozdraviti na tradicionalnoj novogodi\u0161njoj audijenciji s diplomatskim zborom akreditiranim pri Suverenom malte\u0161kom redu.<\/p>\n

Iskreno zahvaljujem veleposlaniku Kameruna, Nj.E. Antoineu Zangi, za njegove rije\u010di nadahnu\u0107a i ohrabrenja.<\/p>\n

\u201eRazmjena pozdrava\u201c, dugogodi\u0161nja tradicija, jedan je od mojih najdra\u017eih zadataka u godini. Ne samo da susre\u0107em prijatelje i suradnike u tako ugodnoj situaciji, nego me va\u0161a prisutnost podsje\u0107a na va\u017enost na\u0161eg zajedni\u010dkog rada za mir i pravdu u svijetu. Stoga mi je \u010dast i zadovoljstvo biti danas ovdje s vama.<\/p>\n

Jo\u0161 jedna godina, 2025. je pred nama. Njegova svetost, papa Franjo, proglasio ju je godinom jubileja. Ho\u0107e li nam donijeti mir koji \u017eele mnogi ljudi u svijetu? Ili \u0107e \u2013 unato\u010d na\u0161im najboljim diplomatskim naporima \u2013 2025. biti nastavak nasilja, nepravde i raseljavanja na koje smo, na\u017ealost, navikli \u017eivjeti? Naravno, sami na\u0161i napori ne mogu transformirati svijet jednim potezom. Ali, vjerujte mi, kada radimo zajedno za mir i pravdu, mo\u017eemo napraviti veliku razliku u \u017eivotima siroma\u0161nih, zaboravljenih i marginaliziranih.<\/p>\n

I pravljenje ove razlike kona\u010dno je svrha i cilj diplomacije Reda. Na\u0161 jedinstveni polo\u017eaj, i kao vjerskog reda i kao suverenog entiteta prema me\u0111unarodnom pravu, omogu\u0107uje nam da radimo s drugim zemljama na pru\u017eanju humanitarne pomo\u0107i, medicinske pomo\u0107i i skrbi za izbjeglice u svakom kutku svijeta. To je osobito istinito kada sura\u0111ujemo s nacijama poput va\u0161e. Ukratko, na\u0161a diplomacija nije usmjerena na promicanje interesa Reda. Umjesto toga, na\u0161a je diplomacija stavljena u slu\u017ebu bolesnih i siroma\u0161nih \u2013 bez obzira na vjeru, rasu ili etni\u010dku pripadnost \u2013 u ispunjenju na\u0161e karizme: Tuitio Fidei, Obsequium Pauperum (Obrana vjere slu\u017eenjem siroma\u0161nima).<\/p>\n

Ova godina tako\u0111er ozna\u010dava dublju suradnju sa Svetom Stolicom kroz \u0161iri plan aktivnosti koje je Suvereni malte\u0161ki red pokrenuo za jubilarnu godinu. Preko 2.000 volontera – koji dolaze iz oko 20 zemalja diljem svijeta – slu\u017eit \u0107e na mjestima prve pomo\u0107i kojima upravlja Malte\u0161ki red u \u010detiri papinske bazilike.<\/p>\n

Ako diplomacija Reda \u017eeli u\u010dinkovito poduprijeti na\u0161e aktivnosti diljem svijeta u ime siroma\u0161nih, moramo napraviti velika strate\u0161ka ulaganja u na\u0161u diplomatsku infrastrukturu. Moja vlada predana je pove\u0107anju broja zemalja s kojima imamo diplomatske odnose. To zahtijeva zna\u010dajne napore da se podr\u017ei u\u010dinkovit i rastu\u0107i diplomatski zbor, kao i predanost mog vremena i vremena velikog kancelara. Budu\u0107i da je Red prili\u010dno netipi\u010dan suvereni entitet, dobrobiti diplomatskih veza s njim nisu uvijek o\u010dite. Na primjer, va\u017eno je da dr\u017eave i me\u0111unarodne organizacije prepoznaju vrijednost rigorozne neutralnosti Reda i da ta neutralnost dopu\u0161ta Redu da donese pomo\u0107 i humanitarnu pomo\u0107 tamo gdje drugi ne mogu sti\u0107i. I va\u017eno je da na\u0161i diplomatski partneri znaju da mogu ra\u010dunati na podr\u0161ku Reda u njihovim naporima u pru\u017eanju humanitarne pomo\u0107i. U isto vrijeme, na\u0161i formalni odnosi s toliko mnogo zemalja omogu\u0107uju Redu da se kre\u0107e brzo, uz minimalno uplitanje, da donese humanitarnu pomo\u0107 u ratne zone, preko zatvorenih granica i u udaljene kutove svijeta.<\/p>\n

Godine 2023., kada sam izabran za Velikog me\u0161tra, obvezao sam se da \u0107u se odmah sastati s \u010delnicima triju nacija koji su uvijek podr\u017eavali globalne aktivnosti pomo\u0107i Reda i njegova suverena prava prema me\u0111unarodnom pravu. Po\u010detkom 19. stolje\u0107a, prethodne vlade ovih naroda tako\u0111er su pokazale svoju potporu Redu dok je preuzeo te\u0161ku zada\u0107u reorganizacije svojih aktivnosti i uspostavljanja novih na\u010dina za artikuliranje svoje temeljne predanosti slu\u017eenju siroma\u0161nima i bolesnima. Stoga sam imao zadovoljstvo slu\u017ebeno posjetiti Svetog Oca, predsjednika Republike Malte i predsjednika Talijanske Republike. Republika Malta opetovano je pokazala svoj duh suradnje, osobito od svoje neovisnosti 1964., i sve vi\u0161e prihva\u0107a 268 godina zajedni\u010dke povijesti s Redom. Italija je vjeran prijatelj Reda stolje\u0107ima, kao i papinstvo, koje je prvo izrazilo svoju potporu Redu i njegovoj autonomiji prije vi\u0161e od 900 godina. Moram re\u0107i da sam bio vrlo zadovoljan \u0161to sam inaugurirao svoju vladu uz posjete velikim moralnim autoritetima, kao i velikim prijateljima Reda.<\/p>\n

Nakon mojih prvih posjeta Svetoj Stolici, Republici Malti i Italiji, posebnu sam pozornost posvetio nekim iznimno zna\u010dajnim zemljama za povijest Reda: Poljskoj, Ma\u0111arskoj i Gr\u010dkoj. Red ima dugogodi\u0161nju i duboko ukorijenjenu uklju\u010denost u ove tri zemlje.<\/p>\n

Osobno se zahvaljujem veleposlanicima ovih zemalja na pomo\u0107i u organizaciji slu\u017ebenih posjeta.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de Gr\u010dke, na\u0161a povezanost s ovom nacijom uvelike se vrti oko 212 godina vladavine Reda na otoku Rodosu. Imao sam veliku \u010dast slu\u017ebeno otvoriti virtualni muzej o povijesti Reda na Rodosu od 1310. do 1522. godine. Iako godine provedene na Rodosu pripadaju dalekoj pro\u0161losti, na neki na\u010din pro\u0161lost \u010dini osnovu sada\u0161njih odnosa. U isto vrijeme kada smo prepoznali na\u0161u zajedni\u010dku pro\u0161lost na Rodosu, zapo\u010deli smo razgovore o sklapanju sporazuma o suradnji s Republikom Gr\u010dkom.<\/p>\n

Potpisali smo Memorandum o razumijevanju s UK-om pro\u0161le godine. Ovaj sporazum temelji se na inovativnom modelu koji predvi\u0111a razmjenu slu\u017ebenih predstavnika, kao i mehanizam za zajedni\u010dke konzultacije i potencijalnu suradnju izme\u0111u potpisnika u vezi sa situacijama tre\u0107ih strana. \u017delio bih izraziti svoju duboku zahvalnost britanskim vlastima, a posebno britanskom veleposlaniku pri Svetoj Stolici, za njihovu otvorenost za inovacije i za demonstraciju kreativnosti koja je obilje\u017eila detalje na\u0161eg novog odnosa. Sa svoje strane, uvjeren sam da se puni diplomatski odnosi mogu posti\u0107i kada za to do\u0111e vrijeme.<\/p>\n

Nekoliko drugih europskih nacija slu\u017ebeno je posjetilo Veliko u\u010diteljstvo, pozdravio sam \u0161efove dr\u017eava Ma\u0111arske, Albanije, Latvije i Slovenije. U odvojenim sastancima, veliki kancelar i veliki bolni\u010dar primili su nekoliko europskih uglednika, uklju\u010duju\u0107i premijere, ministre vanjskih poslova i druge ministre u kabinetu. Osim europskih li\u010dnosti, Veliki kancelar primio je i Njegovo Veli\u010danstvo Kralja Lesota. Nadamo se da \u0107e nam sastanci poput onog s Njegovim Veli\u010danstvom pomo\u0107i u rastu u podsaharskoj regiji. Naime, u posljednje dvije godine otvorili smo diplomatske odnose s Burundijem, a potom i s Gambijom, dok se broj zemalja subsaharske Afrike s kojima odr\u017eavamo diplomatske odnose pove\u0107ava.<\/p>\n

U skladu s na\u0161im strate\u0161kim ciljem pove\u0107anja broja dr\u017eava s kojima odr\u017eavamo diplomatske odnose, poduzeo sam nekoliko putovanja u razne dijelove svijeta.<\/p>\n

U Panami, gdje Red i njegove aktivnosti u korist siroma\u0161nih nastavljaju rasti, sudjelovao sam na regionalnoj konferenciji Reda za Latinsku Ameriku. Bio sam i u slu\u017ebenom posjetu Predsjednici Republike koja je srda\u010dno do\u010dekala mene i na\u0161u delegaciju. Panama je bila prva u nizu posjeta zemljama Latinske Amerike koje namjeravam ostvariti u narednim godinama. Veliki kancelar primio je u Magistralnoj pala\u010di Prvu damu Ekvadora, susret za koji se nadamo da \u0107e dovesti do ja\u010danja ve\u0107 bliskih odnosa s ovom zemljom i pridonijeti poticanju daljnjih aktivnosti u Latinskoj Americi. Ovi posjeti ne\u0107e samo obilje\u017eiti na\u0161e rastu\u0107e odnose u regiji, ve\u0107 \u0107e tako\u0111er pomo\u0107i u ja\u010danju postoje\u0107ih veza i razvoju novih aktivnosti i inicijativa.<\/p>\n

U tom strate\u0161kom okviru otputovao sam u Australiju na proslavu 50. obljetnice osnutka na\u0161e nacionalne Udruge. Posjetio sam mnoge na\u0161e projekte u Melbourneu, Brisbaneu, Gold Coastu i Sydneyu. Sa zadovoljstvom sam promatrao va\u017ene aktivnosti koje Red provodi u korist siromaha i bolesnika. U Canberri sam upoznao i generalnog guvernera. Nekoliko dana ranije susreo sam se s guvernerima Queenslanda i Novog Ju\u017enog Walesa. Bio sam vrlo zadovoljan \u0161to je svaki predstavnik Kralja pokazao izvanrednu razinu poznavanja Reda i njegovog rada u svojoj zemlji.<\/p>\n

Tih dana u Australiji primijetio sam dva temeljna pristupa Redu i njegovim predstavnicima. Prvo, lokalne vlasti i obi\u010dni ljudi jedinstveno su izrazili po\u0161tovanje prema konkretnom radu Udruge i njenih volontera. Drugo, na\u0161a je delegacija, unato\u010d tome \u0161to nema diplomatski status, dobila svaku mogu\u0107u ljubaznost australskih javnih slu\u017ebenika. Topla dobrodo\u0161lica i ispru\u017eene ruke bile su, vjerujem, rezultat visoke razine poznavanja Reda i njegova djelovanja. Kada ljudi razumiju svrhu Reda i krajnji cilj njegove diplomacije, kada vide vitezove i dame kako rade u pu\u010dkim kuhinjama, kampovima za pomo\u0107 i bolnicama, mogu u potpunosti cijeniti opseg na\u0161eg rada i na\u0161e predanosti, te mnoge dobrobiti diplomatskog odnosa s Malte\u0161kim redom.<\/p>\n

Tako\u0111er smo pokazali svoju potporu i povjerenje me\u0111unarodnim agencijama pridru\u017eivanjem \u201cGlobalnom savezu protiv gladi i siroma\u0161tva\u201d. Savez je odobrio G-20, a inicijalno ga je pokrenuo brazilski predsjednik Lula. Njegova je misija podr\u017eati i ubrzati globalne napore za iskorjenjivanje siroma\u0161tva, djelomi\u010dno kroz provedbu rje\u0161enja utemeljenih na dokazima. Svjesni smo ambicioznih ciljeva koje je Savez postavio i ponosni smo \u0161to smo dio ovih napora. Zahvaljujem veleposlaniku Brazila na njegovoj dragocjenoj pomo\u0107i u tom pogledu.<\/p>\n

    \n
  1. obilje\u017eena je 30. godi\u0161njica od kada je Red dobio status stalnog promatra\u010da od Ujedinjenih naroda. Red je ovu va\u017enu obljetnicu proslavio doga\u0111ajima u New Yorku, \u017denevi i Be\u010du. U rujnu sam bio pozvan posjetiti Ujedinjene narode u New Yorku. Bio je to jo\u0161 jedan va\u017ean korak u pobolj\u0161anju i rastu na\u0161eg diplomatskog statusa. U Redu se posebna va\u017enost pridaje Ujedinjenim narodima kao sredi\u0161tu sustava multilateralne suradnje utemeljenog na na\u010delima i normama me\u0111unarodnog prava. Vjerujemo u me\u0111unarodni sustav temeljen na pravilima. To je jedini na\u010din da se zajam\u010de temeljne vrijednosti za\u0161tite ljudskog \u017eivota i dru\u0161tvene solidarnosti. U isto vrijeme, sustav temeljen na pravilima tako\u0111er je naju\u010dinkovitiji na\u010din za rje\u0161avanje brojnih izazova s \u200b\u200bkojima se danas suo\u010davamo: utjecaj klimatskih promjena, dugoro\u010dni napori za prelazak na gospodarstvo bez ugljika, brojni izvori nestabilnosti koji raspirivanje nasilja, kr\u0161enje ljudskih prava, tokovi izbjeglica, tra\u017eitelja azila i raseljenih osoba, da spomenemo samo neke.<\/li>\n<\/ol>\n

    U UN-u me srda\u010dno do\u010dekao glavni tajnik, Nj.E. Ant\u00f3nio Guterres. Prvi put u povijesti jednog velikog me\u0161tra slu\u017ebeno je primio glavni tajnik Ujedinjenih naroda. Tako\u0111er sam pozvan da govorim na forumu “Samit budu\u0107nosti” u Ujedinjenim narodima, jo\u0161 jednom “prvom” za velikog majstora. Veliki kancelar tako\u0111er je podigao Malte\u0161ki kri\u017e u Ujedinjenim narodima kada ga je Vije\u0107e sigurnosti pozvalo da govori na javnoj raspravi “Vodstvo za mir”.<\/p>\n

    Kako bih dodatno oja\u010dao na\u0161u blisku vezu s Ujedinjenim narodima, zatim sam oti\u0161ao u \u017denevu gdje sam u Palai des Nations sve\u010dano otvorio izlo\u017ebu \u201eSuvereni malte\u0161ki red danas\u201d predstavljaju\u0107i publikaciju \u201e30 godina Suverenog malte\u0161kog reda u Ujedinjeni narodi\u201d, a prije svega govorio sam u Vije\u0107u za ljudska prava, nakon sastanka s glavnom direktoricom UN-a Tatianom Val\u00f3vayom.<\/p>\n

    Na\u0161i diplomatski prioriteti uklju\u010duju:<\/p>\n

    \u2013 Obrana va\u017enosti me\u0111unarodnog humanitarnog prava;<\/p>\n

    \u2013 Za\u0161tita civilnog stanovni\u0161tva i humanitarnih radnika u situacijama rata i sukoba.<\/p>\n

    \u2013 za\u0161tita vrijednosti vjerske slobode.<\/p>\n

    U 2024. organizirali smo nekoliko javnih doga\u0111anja na kojima su sudjelovali stru\u010dnjaci iz Reda i vode\u0107e osobe iz me\u0111unarodnih agencija, sveu\u010dili\u0161ta i think tankova. Na primjer, sesija o humanitarnoj pomo\u0107i na Konferenciji veleposlanika, doga\u0111aj na M\u00fcnchenskoj sigurnosnoj konferenciji i radionica o vjerskim slobodama u vili Magistrala.<\/p>\n

    Na\u0161a aktivnost zagovaranja ovih specifi\u010dnih pitanja danas je jo\u0161 aktualnija. Danas se ljudska prava zanemaruju i degradiraju sa stra\u0161nim posljedicama za civile zarobljene u ratnim zonama u mnogim dijelovima svijeta. Doista, humanitarne krize izbile su u mnogim dijelovima svijeta. Doga\u0111aji u Gazi, na Zapadnoj obali, Libanonu i Ukrajini \u0161okirali su nas svojom okrutno\u0161\u0107u i potpunim nepo\u0161tivanjem pravila djelovanja. Civili su redovito meta, njihovi domovi uni\u0161teni, a gradovi namjerno pretvoreni u ru\u0161evine.<\/p>\n

    Progone nas slike patnje, smrti i razaranja. Sve ve\u0107i broj djece \u017ertava vojnih operacija \u0161okira nas. Rigidan odgovor politi\u010dkog vodstva na ovaj civilni pokolj dovodi nas do zaprepa\u0161tene \u0161utnje. Ali to nisu prihvatljivi odgovori na ovu rastu\u0107u ljudsku tragediju. Moramo podsjetiti sebe i druge da imamo moralnu obvezu suprotstaviti se degradaciji me\u0111unarodnog sustava. Moramo u\u010diniti da se \u010duje na\u0161 glas, kada se uka\u017ee prilika, protiv kr\u0161enja ljudskih prava. Ne smijemo oklijevati koristiti pravne alate koje nam je me\u0111unarodna zajednica stavila na raspolaganje kako bismo sprije\u010dili i obuzdali posljedice rata i sukoba.<\/p>\n

    Ali samo obrana na\u0161ih diplomatskih prioriteta nije dovoljna. Doista, kao \u0161to mi tvrdimo na sudovima u Haagu iu dvoranama Op\u0107e skup\u0161tine u New Yorku, civile ubijaju tisu\u0107e i raseljavaju stotine tisu\u0107a. Trebaju \u2013 ali nemaju \u2013 hranu, vodu, medicinsku skrb, fizi\u010dku rehabilitaciju i psiholo\u0161ku podr\u0161ku. Djeca moraju mo\u0107i nastaviti u\u010diti. Nedostatak hrane i medicinske pomo\u0107i, prekid obrazovanja i dru\u0161tvenih aktivnosti, prijetnje i napadi na humanitarne djelatnike te uni\u0161tavanje civilne infrastrukture nisu dopu\u0161teni ni na koji na\u010din i ni pod kojim uvjetima.<\/p>\n

    Prepoznaju\u0107i stra\u0161ne situacije koje su zarobile civile u ciklusima nasilja, Malte\u0161ki red nije se ograni\u010dio na zagovaranje. Djelovala je “na terenu”, dosljedno svojoj povijesnoj misiji i dugogodi\u0161njoj tradiciji humanitarne pomo\u0107i.<\/p>\n

    Na\u0161a srca su uz one Izraelce koji su uzeti kao taoci. Neka Bog \u010duva njih i njihove obitelji. Nadajmo se trenutnom izdanju.<\/p>\n

    U Gazi, Red je bio u mogu\u0107nosti dostaviti hranu i drugu pomo\u0107nu robu, posebno u grad Gaza i sjeverni dio Pojasa. To smo u\u010dinili zahvaljuju\u0107i jedinstvenoj kombinaciji energije i resursa s Latinskim patrijarhatom Jeruzalema, katoli\u010dkom \u017eupom grada Gaze i Caritasom. Na\u0161a pomo\u0107 je tim va\u017enija jer se mnoge humanitarne organizacije suo\u010davaju s nepremostivim pote\u0161ko\u0107ama u pru\u017eanju pomo\u0107i u hrani za Gazu, posebno na sjeveru. Ve\u0107ina na\u0161e pomo\u0107i sastoji se od svje\u017eeg vo\u0107a i povr\u0107a, proizvoda koji su u Gazi postali iznimno rijetki i skupi. Nastavit \u0107emo pru\u017eati ovu pomo\u0107 redovito dokle god bude potrebna. Ukratko, bit \u0107emo solidarni s ljudima Gaze sve dok trpe ekstremne pote\u0161ko\u0107e.<\/p>\n

    Na\u0161 stav je isti u pogledu ljudi na Zapadnoj obali, gdje se \u017eivotni uvjeti i humanitarna situacija nastavljaju pogor\u0161avati u\u017easnom brzinom. Na terenu, ekstremne razine nasilja ometaju provedbu operacija pomo\u0107i i \u010desto ometaju raspore\u0111ivanje na\u0161ih mobilnih klinika, onemogu\u0107uju\u0107i, na primjer, prijeko potrebnu medicinsku pomo\u0107 beduinskim selima. Jednako smo zabrinuti i zbog situacije u Betlehemu, gradu od o\u010dite va\u017enosti za cijelo kr\u0161\u0107anstvo. Preokreti na Bliskom istoku prakti\u010dki su zaustavili nepotrebna putovanja u nekoliko zemalja na tom podru\u010dju. Drasti\u010dan pad protoka posjetitelja i hodo\u010dasnika u Betlehemu, na primjer, pogor\u0161ao je ekonomske i socijalne uvjete stanovni\u0161tva i stvorio financijske pote\u0161ko\u0107e za projekte Reda. Red je, me\u0111utim, i dalje prisutan na ovom podru\u010dju, osobito kroz Bolnicu Svete Obitelji, jedinstveni model humanitarne slu\u017ebe i dru\u0161tvene kohezije. Unato\u010d brojnim pote\u0161ko\u0107ama, zastava Reda i dalje se vijori na vrhu bolni\u010dkog kompleksa, pokazuju\u0107i na\u0161u predanost potpori palestinskom narodu.<\/p>\n

    U Libanonu, jo\u0161 jednom popri\u0161tu sukoba i humanitarne krize, Red je odigrao klju\u010dnu ulogu, pru\u017eaju\u0107i pomo\u0107 u mnogim podru\u010djima kroz svoju golemu mre\u017eu od preko \u0161ezdeset centara. Prisutnost Reda osje\u0107a se u cijeloj zemlji kroz njegovu nacionalnu udrugu, \u010diji su \u010dlanovi pokazali iznimnu predanost i predanost. Hitne operacije posljednjih mjeseci najnoviji su primjeri kako se Red uspje\u0161no mobilizirao u vremenima krize. U ratom razorenom Libanonu, Red je aktivan u zdravstvenom sektoru, poljoprivredi, obrazovanju i stru\u010dnom usavr\u0161avanju.<\/p>\n

    Predanost Reda pru\u017eanju humanitarne pomo\u0107i palestinskom i libanonskom stanovni\u0161tvu temelji se ne samo na legitimnim potrebama ovih napa\u0107enih naroda, ve\u0107 i na posebnoj privr\u017eenosti Reda Svetoj zemlji. Ovo je podru\u010dje gdje je Red ro\u0111en prije gotovo 1000 godina i razvio svoje prve aktivnosti. Ovo je zemlja u kojoj je osnovana prva bolnica koju je vodio Red, u Jeruzalemu. Na\u0161a je povijest tako tijesno isprepletena s ovom zemljom, kojom je na\u0161 Spasitelj neko\u0107 hodao, da ne mo\u017eemo i ne\u0107emo napustiti njezine narode koji pozivaju na pravedan i trajan mir u ovoj burnoj regiji. Isto tako, namjeravamo \u010dvrsto podr\u017eati libanonski narod i dati sve od sebe da ponovno uspostavimo funkcionalno gospodarstvo, dru\u0161tvo i javni sektor.<\/p>\n

    Naravno, od temeljne va\u017enosti za realizaciju ovih obveza je vi\u0161e od 100.000 volontera i 50.000 zaposlenika, koji svakodnevno pokazuju svoju neumornu hrabrost, predanost i kompetentnost. Organizacije Reda \u2013 kao \u0161to su Malteser International, Ordre de Malte France, CISOM i neke od na\u0161ih najve\u0107ih nacionalnih udruga \u2013 osiguravaju njegovoj diplomaciji sredstva za obavljanje posla. U odre\u0111enom smislu mogli bi se smatrati “zubima” diplomacije Reda. Vi\u0161e nego vojske iz pro\u0161losti, danas raspore\u0111ujemo snage za pomo\u0107, medicinske stanice, prehrambene centre, skloni\u0161ta za imigrante i tako dalje. A na\u0161a temeljna na\u010dela su prenijeti Kristovu ljubav i brigu zaboravljenima i marginaliziranima, bez obzira na rasu, vjeru ili etni\u010dku pripadnost.<\/p>\n

    Kao sastavni dio anga\u017emana u na\u0161oj diplomatskoj infrastrukturi, svjesni smo potrebe da jasno, dosljedno i to\u010dno komuniciramo o prirodi i aktivnostima Reda. Tijekom pro\u0161le godine napravili smo zna\u010dajan napredak u tom smjeru. Kao dio razvoja godi\u0161njeg strate\u0161kog komunikacijskog plana za 2025., centralizirali smo komunikacijske aktivnosti kako bismo osigurali to\u010dnost. Razvili smo sna\u017ene i proaktivne planove odnosa s medijima i pregledali na\u0161e aktivnosti na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n

    Tako\u0111er smo osnovali novi fond, kojim upravlja Veliko u\u010diteljstvo, s ciljem potpore inicijativama i aktivnostima koje promi\u010du na\u0161e nacionalne udruge i na\u0161a veleposlanstva. Ve\u0107 smo odobrili i sufinancirali osam malih i srednjih projekata.<\/p>\n

    Nadalje, sna\u017eno podr\u017eavamo ideju da se na\u0161e diplomatske pozicije i na\u0161e aktivnosti na terenu moraju temeljiti na prodornim i vrhunskim promi\u0161ljanjima i analizama. Iz tog razloga, uskoro \u0107emo uspostaviti tijelo koje \u0107e okupiti stru\u010dnjake na visokoj razini u razli\u010ditim podru\u010djima, sposobne obogatiti rasprave, na primjer, o uzrocima i iskorjenjivanju globalnog siroma\u0161tva, o migraciji, o miru i pravdi, o klimi promjene, o vjeri i diplomaciji, o obuzdavanju i eliminaciji institucionalnog nasilja, i tako dalje.<\/p>\n

    Utje\u0161no je i korisno priznati da nas u vo\u0111enju na\u0161e diplomacije podupire tradicionalna karizma Reda, “Obrana vjere slu\u017eenjem siromasima”, i nauk Svetog Oca. Dobro znamo da svijet treba aktere koji su sposobni pru\u017eiti bezuvjetnu humanitarnu pomo\u0107 i otvoriti dijalog sa svim stranama. U sije\u010dnju 2024., prigodom Konferencije veleposlanika Reda, kardinal Gianfranco Ravasi izjavio je:<\/p>\n

    \u201cMalte\u0161ki red \u2013 takozvana \u201ctre\u0107a\u201d institucija, propisno naoru\u017eana hrabro\u0161\u0107u i nadom \u2013 di\u017ee glavu i postaje vjesnik \u201cutopije\u201d, predla\u017eu\u0107i velike vizije, zami\u0161ljaju\u0107i impozantne projekte, gledaju\u0107i u onostranu budu\u0107nost bez razmi\u0161ljanja obi\u010dne detalje svakodnevnog gospodarenja, \u017eive\u0107i uvjerenje da \u010dovjek ne \u017eivi samo o kruhu\u201c.<\/p>\n

    \u017delio bih vam od srca zahvaliti za sav va\u0161 rad i predanost i, prije svega, zahvaljujem vam na profesionalizmu i brizi koju ula\u017eete u svoju suradnju s Malte\u0161kim redom. Na\u0161a su vrata uvijek otvorena kako bismo pa\u017eljivo saslu\u0161ali va\u0161e zahtjeve i prijedloge te sve savjete usmjerene na pobolj\u0161anje odnosa izme\u0111u na\u0161ih vlada.<\/p>\n

    Koristim ovu priliku da vama, va\u0161im obiteljima i svom osoblju va\u0161ih veleposlanstava po\u017eelim sretnu i blagoslovljenu novu godinu. Bog blagoslovio va\u0161e nacije i njihove ljude.<\/p>\n

     <\/p>\n

    Hvala<\/p>\n","news_gallery":"no","news_excerpt":"Veliki Me\u0161tar fra' John Dunlap danas je odr\u017eao audijenciju na po\u010detku godine s diplomatskim zborom akreditiranim pri Suverenom Vojnom Redu Malte."},"news_categories":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/croatiaembassy.orderofmalta.int\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/notizie\/308","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/croatiaembassy.orderofmalta.int\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/notizie"}],"about":[{"href":"https:\/\/croatiaembassy.orderofmalta.int\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/news"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/croatiaembassy.orderofmalta.int\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/notizie\/308\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/croatiaembassy.orderofmalta.int\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=308"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}